O Županiji

 

Naziv: Koprivničko-križevačka županija
Sjedište:Koprivnica, Antuna Nemčića 5
Godina osnivanja:13. travnja 1993.
Matièni broj:1147242
Župan: Darko Koren
Površina županije:1.746 km2
Broj stanovnika:124.467 stanovnika
Teritorijalno-politièki ustroj:3 grada i 22 općine, te 264 naselja
Gospodarstvo: Broj gospodarskih subjekata: 2898 gospodarskih subjekata, ukupan broj zaposlenih u gospodarstvu: 28.839 osoba, ukupan prihod gospodarstva: 7,3 milijarde kuna
Poljoprivreda:Registrirani poljoprivrednici: 12.000 osoba, procjena vrijednosti primarne poljoprivrede: 1.2 milijarde kuna
Kulturni identitet:kolijevka hrvatske naivne umjetnosti
Prirodna baština:područje rijeke Drave i planine Kalnik

 

Koprivničko-križevačka županija smještena je u sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske. Nalazi se u grupi županija Središnje Hrvatske, zajedno sa Zagrebačkom, Krapinsko-zagorskom, Varaždinskom, Međimurskom, Bjelovarsko-bilogorskom, Sisačko-moslavačkom i Karlovačkom županijom. Sa sjeveroistočne strane graniči s Republikom Mađarskom. Unutar Republike Hrvatske Koprivničko-križevačka županija graniči sa sljedećim županijama: Međimurskom, Varaždinskom, Zagrebačkom, Bjelovarsko-bilogorskom i Virovitičko-podravskom.
 
Sa površinom od 1.746 km2 sedamnaesta je po velièini županija u Hrvatskoj, dok je po broju od 129. 397 stanovnika šesnaesta po velièini.
 
Prema prirodno-geografskoj regionalizaciji Republike Hrvatske Koprivnièko-križevaèka županija pripada Panonskoj megaregiji, a unutar nje zavali sjeverozapadne Hrvatske. Prostor Koprivnièko-križevaèke županije izrazito je raznolik, te ukljuèuje nekoliko prostornih cjelina koje se meðusobno razlikuju ne samo po prirodno-zemljopisnim veæ i po gospodarskim, demografskim, prometnim i ostalim karakteristikama.
 
Sjeveroistoèni dio Županije èini dolina rijeke Drave. Na tom dijelu Županije, prevladava poljoprivredna djelatnost sa znaèajnim nalazištima nafte i zemnog plina. Ovaj dio prostora je naseljen nešto veæim i koncentriranim naseljima, koja djelomièno, uslijed dobrih prometnih veza sa Koprivnicom, poprimaju odreðene elemente urbanizacije. Kao središnja naselja ovog prostora istièu se u prvom redu Koprivnica, tradicionalni centar nastao na kontaktu ravnièarskog i brdskog dijela Županije, te manji Ðurðevac u istoènom dijelu zaravni.
 
Brdski dio Županije èini prostor Kalnièkog gorja i Bilogore, podruèje brežuljkastog reljefa. Èitavo pobrðe odijeljeno je dolinom Koprivnièke rijeke u dva dijela. Bilogorski dio (najveæa visina 307 m n.v.) smješten je na sjeverozapadnom dijelu, dok drugi dio èini podruèje Kalnièkog gorja, sa najvišim vrhom Kalnikom (642 m n.v.). U ovom prostoru prevladavaju mala ruralna naselja (izuzev grada Križevaca), sa izrazito negativnim demografskim karakteristikama.
 
Geografsko-prometni položaj Županije obilježavaju dva pravca: sekundarni transverzalni i longitudinalni prometni pravac. Transverzalni pravac omoguæuje povezivanje Republike Hrvatske (posebno Jadrana) sa srednjoeuropskim i istoènoeuropskim zemljama, a istodobno povezuje podravski bazen sa Zagrebom. Taj transverzalni prometni pravac prelazi preko niske Lepavinske previje i predstavlja ujedno prirodno-geografski povoljnu trasu koja nije dovoljno valorizirana, a ujedno predstavlja nizinsku komunikaciju izmeðu dravske i savske nizine. Sekundarnim longitudinalnim pravcem koji ide dravskom nizinom povezuje se središnja Hrvatska s istoènom Hrvatskom te zapadnoeuropske i srednjoeuropske zemlje s jugoistoènom Europom. Sekundarni longitudinalni hrvatski prometni pravac bio je jedan od kljuènih prometnih koridora u Domovinskom ratu.
 
Geoprometni položaj Županije treba biti usmjerivaè buduæeg prostornog i gospodarskog razvitka, jer joj omoguæuje izravni kontakt sa susjednim srednjoeuropskim zemljama. Geopolitièki položaj i smještaj Koprivnièko-križevaèke županije olakšat æe joj integracije u suvremene europske gospodarske, kulturne i politièke tokove. 

 

 grb zupanije

  • grb Koprivnièko-križevaèke županije 

 

TZ KOPRIVNICKO-KRIZEVACKA